VIDEO Otkrivena je tajna Einsteinova mozga: Bio je različit od mozga ostalih ljudi. Za njegov uspjeh zaslužni su i mozak i uvjeti u kojima je živio?
VIDEO Otkrivena je tajna Einsteinova mozga: Bio je različit od mozga ostalih ljudi. Za njegov uspjeh zaslužni su i mozak i uvjeti u kojima je živio?
Nakon smrti jednog od najinteligentnijih ljudi koji su ikad živjeli, Alberta Einsteina 1955. godine, njegov su mozak odstranili od lubanje, fiksirali i fotografirali iz raznih kuteva. Tada ga je patolog Thomas Harvey sa Sveučilišta Pennsylvania raščlanio na 240 komadića koje je pohranio u posudu s formalinom. Svih tih godina znanstvenici pokušavaju odgovoriti na pitanje po čemu je njegov mozak bio drugačiji od prosječnog.
Novo, dosad najdetaljnije istraživanje objavljeno u časopisu Brain, pokazalo je da se Einsteinov cerebralni korteks dosta razlikuje od korteksa ljudi prosječne inteligencije. U istraživanju je prvi put predstavljena karta njegova mozga s fotografijama 240 uzoraka tkiva.
Naime, u novoj studiji Dean Falk, s Florida State Universityja u Tallahasseeu, i njezini kolege analizirali su 14 Harveyjevih originalnih fotografija Einstenova mozga i usporedili ih s brazdama i vijugama 85 ljudskih mozgova. Najviše su ih iznenadili složenost i uzorci vijuga u određenim dijelovima Einsteinova prefrontalnog, parijetalnog i vizualnog korteksa. Prefrontalni korteks važan je za apstraktno razmišljanje. Američki je tim također uočio da Einsteinov somatosenzorni korteks, koji prima osjetilne informacije iz tijela, ima neobičan oblik - dio koji odgovara lijevoj ruci značajno je veći, što može objasniti zašto je dobro svirao violinu.
- Dok su veličina i asimetričnost Einsteinova mozga normalni, njegov prefrontalni, somatosenzorni, primarni motorički, parijetalni, temporalni i ocipitalni korteks su izuzetni. To bi moglo biti neurološko objašnjenje za neke njegove vizualno-prostorne i matematičke sposobnosti - rekla je Falk te dodala: - Einsteinov frontalni režanj je jako izbrazdan, parijetalni režnji u nekim su područjima neuobičajeno asimetrični, a primarni sematosenzorni i motorički korteksi, povezani s funkcijama lica i jezika, u lijevoj polutki su povećani.
Albert Galaburda, s Harvard Medical School u Bostonu, ističe da je studija jako zanimljiva, no da otvara neka vrlo važna pitanja – prije svega je li Einsteinov mozak bio predodređen za velika fizikalna otkrića ili je njegov rad na fizici utjecao na funkcije njegova mozga. On vjeruje da su za Einsteinov uspjeh zaslužni i njegov mozak i uvjeti u kojima je živio.
Nakon smrti jednog od najinteligentnijih ljudi koji su ikad živjeli, Alberta Einsteina 1955. godine, njegov su mozak odstranili od lubanje, fiksirali i fotografirali iz raznih kuteva. Tada ga je patolog Thomas Harvey sa Sveučilišta Pennsylvania raščlanio na 240 komadića koje je pohranio u posudu s formalinom. Svih tih godina znanstvenici pokušavaju odgovoriti na pitanje po čemu je njegov mozak bio drugačiji od prosječnog.
Novo, dosad najdetaljnije istraživanje objavljeno u časopisu Brain, pokazalo je da se Einsteinov cerebralni korteks dosta razlikuje od korteksa ljudi prosječne inteligencije. U istraživanju je prvi put predstavljena karta njegova mozga s fotografijama 240 uzoraka tkiva.
Naime, u novoj studiji Dean Falk, s Florida State Universityja u Tallahasseeu, i njezini kolege analizirali su 14 Harveyjevih originalnih fotografija Einstenova mozga i usporedili ih s brazdama i vijugama 85 ljudskih mozgova. Najviše su ih iznenadili složenost i uzorci vijuga u određenim dijelovima Einsteinova prefrontalnog, parijetalnog i vizualnog korteksa. Prefrontalni korteks važan je za apstraktno razmišljanje. Američki je tim također uočio da Einsteinov somatosenzorni korteks, koji prima osjetilne informacije iz tijela, ima neobičan oblik - dio koji odgovara lijevoj ruci značajno je veći, što može objasniti zašto je dobro svirao violinu.
- Dok su veličina i asimetričnost Einsteinova mozga normalni, njegov prefrontalni, somatosenzorni, primarni motorički, parijetalni, temporalni i ocipitalni korteks su izuzetni. To bi moglo biti neurološko objašnjenje za neke njegove vizualno-prostorne i matematičke sposobnosti - rekla je Falk te dodala: - Einsteinov frontalni režanj je jako izbrazdan, parijetalni režnji u nekim su područjima neuobičajeno asimetrični, a primarni sematosenzorni i motorički korteksi, povezani s funkcijama lica i jezika, u lijevoj polutki su povećani.
Albert Galaburda, s Harvard Medical School u Bostonu, ističe da je studija jako zanimljiva, no da otvara neka vrlo važna pitanja – prije svega je li Einsteinov mozak bio predodređen za velika fizikalna otkrića ili je njegov rad na fizici utjecao na funkcije njegova mozga. On vjeruje da su za Einsteinov uspjeh zaslužni i njegov mozak i uvjeti u kojima je živio.
Nema komentara:
Objavi komentar