ponedjeljak, 28. siječnja 2013.

ARHEOLOŠKA SENZACIJA OTKRIVENA ISTINA Zlatni grad iz europskih mitova uopće ne postoji: El Dorado bio je naziv za bogatog vladara


ARHEOLOŠKA SENZACIJA

OTKRIVENA ISTINA Zlatni grad iz europskih mitova uopće ne postoji: El Dorado bio je naziv za bogatog vladara

  • Zlatna splav koja prikazuje ritual uzdignuća novog vođe
    World66
Objavljeno: 21.01.2013
 
 
 
Okružen s četiri visoka svećenika, novi vođa, gol ali prekriven zlatnom prašinom, ponudio bi zlatne predmete kao žrtvu bogovima
Europski mit o El Doradu govori o izgubljenom gradu punom zlata, koji samo čeka da ga otkrije neki avanturist ili isrtaživač.
No južnoamerički mit o El Doradu govori o nečemu sasvim drugačijem, što otkriva pravu prirodu ljudi koji su živjeli u tim područjima. Za njih, El Dorado nikad nije bio mjesto, već osoba - vladar toliko bogat da se svako jutro cijeli prekrivao zlatom, a svako veče bi ga sprao sa sebe kupajući se u svetom jezeru.
Pravu istinu iza ovog mita razotkrili su arheolozi, kombinacijom proučavanja ranih povijesnih zapisa inovijih arheoloških otkrića.

Google oglasi

Španjolski povjesničar Juan Rodrigez Freyle pisao je 1636. godine o ritualu koji se provodio kada bi preminuo vođa u narodu Muiska. Prema njegovoj knjizi, odabrani novi vođa prošao bi kroz dugi period inicijacije, koji bi završavao sa veslanjem na splavi na svetom jezeru.
Okružen s četiri visoka svećenika, novi vođa, gol ali prekriven zlatnom prašinom, ponudio bi zlatne predmete kao žrtvu bogovima tako što bi ih bacao u jezero.
Mnoge dijelove ovog rituala potvrdili su arheološki nalazi. Minijaturna zlatna splav koja prikazuje scenu identičnu onoj koju je opisao Freyle pronađena je 1969. u Bogoti.
Mit o El Doradu kao zlatnom gradu nastao je kao posljedica načina na koji su europski osvajači gledali na zlato kao na bogatstvo.
Za narod Muiska, zlato nije imalo vrijednost samo po sebi, oni su ga cijenili sbog svoje navodne spiritualne moći, povezanosti s božanstvima. Zlato je bilo nešto što se poklanjalo bogovima, i nikada ga nisu povezivali s osobnim probitkom.
No, njihova vještina oblikovanja predmeta od zlata zapanjila je Europljane, koji nisu mogli vjerovati da se predmeti takve vrijednosti i takve fine izrade bacaju u jezera. Dolazak Europljana pokrenuo je lavinu pljačkanja arheoloških nalazišta u Južnoj Americi, koja traje i do danas, te je čak i u nedavnoj povijesti na trenutke uzimala takvog maha da je znala rušiti i cijenu zlata na svjetskim burzama.

Nema komentara:

Objavi komentar