40 000 GODINA
FOTO Arheološka senzacija u pećini u kanjonu Kličevice: Pronađeni tragovi 'dalmatinskog' neandertalca!
BENKOVAC - Velika pećina u kanjonu Kličevice u Rašteviću novo je nalazište s ostacima kulture neandertalaca stare 40 tisuća godina. Lokalitet je vrlo vrijedan za proučavanje srednjeg paleolitika Hrvatske, a osobito značenje ima za prostor sjeverne Dalmacije, gdje predstavlja pravu rijetkost. Nakon provedenih probnih iskopavanja, sada su na ovom nalazištu započela sustavna istraživanja koja otkrivaju tragove najranijeg boravka čovjeka na tlu Dalmacije. Neandertalci iz Velike pećine živjeli su približno u isto vrijeme kao oni iz Mujine pećine kod Kaštela i špilje Vindije u Hrvatskom Zagorju.
Rad je rezultat suradnje Arheološkog muzeja Zadar s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te u partnerstvu s kolegama s američkog University of Wyoming, a krajem tjedna završena je druga istraživačka kampanja u Velikoj pećini, gdje je u petak, na samom nalazištu, upriličena konferencija za novinare.
- Pronašli smo kamene alate, razna strugala i ostatke životinjskih kostiju. Na temelju ovoga što imamo za sad i istraživanja koja su provedena možemo reći da imamo izuzetno nalazište po svim aspektima koje sam spomenuo, vrlo vrijedno za njihovo proučavanje. Prvo treba srušiti onaj mit da su neandertalci bili glupi. Bili su vrlo inteligentni i vrlo uspješno su se prilagođavali uvjetima koje je pred njih postavio okoliš, dakle oni su bili spretni lovci premda nisu imali toliko razvijeno oružje za lov. Oni su imali simbolički vid komunikacije, pokopavali su mrtve i vrlo su uspješno vladali prostorom i vrlo često su se selili. To znači da je ovo bilo jedno od njihovih staništa koja su negdje dalje u okolici, bližoj i daljoj. Izgledi da se nađe kompletan kostur su vrlo male. Da se nađu pojedine kosti nešto je veća vjerojatnost, rekao je prodekan za poslovanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ivor Karavanić.
- Za svoga života neprestano su kružili i više su ostavljali tragova svoje djelatnosti nego od sebe samih. Bilo bi ih lijepo naći jer onda bi osim zagorskih neandertalaca imali i dalmatinske neandertalce u smislu samih fizičkih ostataka. To bi bilo na neki način svjetska senzacija, ali to nije primarni cilj ovih istraživanja, jer mi jako puno možemo saznati od njih na temelju njihovih artefakata. Ako i ne pronađeno same fizičke ostatke čovjeka, sami ostaci njihovih materijalnih izrađevina i životinjske kosti koje su tu, ako se istraživanje nastavi nekoliko godina, dovoljne su za dobar uvid u njihove strategije preživljavanja i način života - rekao Karavanić.
Uz istraživanja je organizirana i arheološka škola sveučilišta u Wyomingu, a kolega s Cabridgea radio je posebnu vrstu mikroskopske analize tragova tefre. U projektu sudjeluje nekoliko raznih institucija među kojima je Arheološki muzej u Zadru dao veliku materijalnu i nematerijalnu pomoć.
BENKOVAC - Velika pećina u kanjonu Kličevice u Rašteviću novo je nalazište s ostacima kulture neandertalaca stare 40 tisuća godina. Lokalitet je vrlo vrijedan za proučavanje srednjeg paleolitika Hrvatske, a osobito značenje ima za prostor sjeverne Dalmacije, gdje predstavlja pravu rijetkost. Nakon provedenih probnih iskopavanja, sada su na ovom nalazištu započela sustavna istraživanja koja otkrivaju tragove najranijeg boravka čovjeka na tlu Dalmacije. Neandertalci iz Velike pećine živjeli su približno u isto vrijeme kao oni iz Mujine pećine kod Kaštela i špilje Vindije u Hrvatskom Zagorju.
Rad je rezultat suradnje Arheološkog muzeja Zadar s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te u partnerstvu s kolegama s američkog University of Wyoming, a krajem tjedna završena je druga istraživačka kampanja u Velikoj pećini, gdje je u petak, na samom nalazištu, upriličena konferencija za novinare.
- Pronašli smo kamene alate, razna strugala i ostatke životinjskih kostiju. Na temelju ovoga što imamo za sad i istraživanja koja su provedena možemo reći da imamo izuzetno nalazište po svim aspektima koje sam spomenuo, vrlo vrijedno za njihovo proučavanje. Prvo treba srušiti onaj mit da su neandertalci bili glupi. Bili su vrlo inteligentni i vrlo uspješno su se prilagođavali uvjetima koje je pred njih postavio okoliš, dakle oni su bili spretni lovci premda nisu imali toliko razvijeno oružje za lov. Oni su imali simbolički vid komunikacije, pokopavali su mrtve i vrlo su uspješno vladali prostorom i vrlo često su se selili. To znači da je ovo bilo jedno od njihovih staništa koja su negdje dalje u okolici, bližoj i daljoj. Izgledi da se nađe kompletan kostur su vrlo male. Da se nađu pojedine kosti nešto je veća vjerojatnost, rekao je prodekan za poslovanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ivor Karavanić.
- Za svoga života neprestano su kružili i više su ostavljali tragova svoje djelatnosti nego od sebe samih. Bilo bi ih lijepo naći jer onda bi osim zagorskih neandertalaca imali i dalmatinske neandertalce u smislu samih fizičkih ostataka. To bi bilo na neki način svjetska senzacija, ali to nije primarni cilj ovih istraživanja, jer mi jako puno možemo saznati od njih na temelju njihovih artefakata. Ako i ne pronađeno same fizičke ostatke čovjeka, sami ostaci njihovih materijalnih izrađevina i životinjske kosti koje su tu, ako se istraživanje nastavi nekoliko godina, dovoljne su za dobar uvid u njihove strategije preživljavanja i način života - rekao Karavanić.
Uz istraživanja je organizirana i arheološka škola sveučilišta u Wyomingu, a kolega s Cabridgea radio je posebnu vrstu mikroskopske analize tragova tefre. U projektu sudjeluje nekoliko raznih institucija među kojima je Arheološki muzej u Zadru dao veliku materijalnu i nematerijalnu pomoć.
Nema komentara:
Objavi komentar